Žarko Milenić

SPOJ TRADICIONALNOG I MODERNOG

Damir Sirnik: LABIRINT, DHK – Ogranak u Rijeci – Graftrade, Rijeka, 2002.

Istaknuti riječki pjesnik Damir Sirnik (Blaškovići kod Grižana, 1949.) je objavio pet zbirki pjesama: "Malikov čakavski brev'jar" (1982.), "Spovidi i naravi" (1988.), "Kvarnerski ornamentarij" (1994.), "Kirska kredenca" (1999.) i "Kako pjevati grad" (2001.). Uvršten je u "Antologiju čakavskog pjesništva XX. stoljeća" dr. Milorada Stojevića. Dobitnik je niza književnih nagrada od čega istaknimo da je četiri puta dobio nagradu Drago Gervais. Novu zbirku pjesama Sirnik je ispisao na hrvatskom književnom standardu. U naslovnoj pjesmi Sirnik se iskazuje kao nastavljač borgesovske tradicije ispisujući sugestivne stihove. Omiljenom Borgesovom motivu labirinta Sirnik posvećuje nekoliko pjesama. Krenuvši od pjesme "Početak labirinta" u kojoj se spominju "hodnici isprepleteni od šiblja" te "hodnici" i "rovovi" u pjesmi "Svijest i podsvijest" se javlja žena s "pletećim iglama" te "klupko" (kao i u pjesmi "Labirint") i pređa (asocijacija na Arijadninu nit iz grčke mitologije, odnosnu na priču o Jasonu, argonautima i Minotauru) te "glogovo trnje" (sjetimo se izreke "Bacio koplje u trnje"). U pjesmi "Predvečerje" se spominje "vreteno", ponovno "klupko" te konac. U pjesmi "Umivanje lica" se motiv školjke i zatočeništva nadovezuje također na motiv labirinta. Borgesa pak Sirnik izravno spominje u pjesmi "Labirint vremena". Borgesa koji se "sa svojom vjernom pratiljom Mariom Kodamom izgubio u zajedničkom sljepačkom lutanju (homerovskom, rekli bismo), ili kako sam kaže, u vremenu, tom drugom iscrpljujućem labirintu." Motivu labirinta će se Sirnik ponovno vratiti u pjesmi "U naručju poezije" iz ciklusa "Predaja". U pjesmi "Herkulova nostalgija" Sirnik je također nadahnut grčkom mitologijom. Još u pjesmi "Trojanski konj" iz ciklusa "Drugi izvor". Kao što je Borges bio opsjednut s nekoliko motiva Sirnik, bar u ovoj zbirci, posebnu pozornost posvećuje simbolu križa (odnosno raskrižja). U pjesmi "Krunidba" asocira na Križni put, kao i u pjesmi "Dubina križnog puta". U ovom ciklusu nalaze se i pjesme "Raskrižje" i "Nestanak na raskrižju". Većina pjesama u ovoj zbirci napisani su slobodnim stihom. Tu su i također izvrsne pjesme u prozi te nekoliko poetskih minijatura. Jezik je pjesnikovo oruđe i Sirnik njime vrlo vješto vlada. Za pohvalu je i to što Sirnik ne bježi od stvarnosti ispisujući tjeskobne verse. U prvom ciklusu se u pjesmi u prozi "Izbor" spominju "istrošena odijela" te "košulje masnih i razderanih rukava". U pjesmi "Umivanje lica" riječ je i o "jutarnjim vijestima o poskupljenju kruha". U ciklusu "Predaja" zanimljive su posebice pjesme u kojima se govori o – poeziji. U prvom redu je tu efektna minijatura "Rječita predaja", zatim pjesma u prozi "U naručju poezije". U pjesmi "Okretište" pjesnik kaže: "za novim nam je rukopisima tragati." Znakovit je i naslov "Pjesma o pjesmi". Tu se nalazi i pjesma "Nadahnuće" te njezin "nastavak" – "Izostanak nadahnuća". Ciklus "Govor mora" čine samo četiri pjesme u kojima je riječ, između ostalog, o ribarima, morskim ljubavnicima, brodarima… Posljednja pjesma u ovom ciklusu "Mameći nas na pličine" sadrži u sebi i sintagmu "Kuće narikača". Ona je svojevrsni uvod u posljednji ciklus "Na kraju puta" koji započinje pjesmom "Prolazak smrti". O smrti je riječ i u pjesmi "Odličja". Slijedi pjesma "Epitaf" te "Na putu nadgrobnih natpisa". Ova druga predstavlja prvi a za njom slijedi drugi i sve do "Petog natpisa". Ovdje ćemo se podsjeti dviju slavnih zbirki – "Kameni spavač" Maka Dizdara te "Antologiju Spoon River" američkog pjesnika Edgara Lee Mastersa. Sirnikova poezija je izvrstan spoj tradicionalnog i modernog. Istovremeno Sirnikove se pjesme mogu okarakterizirati i kao komunikativne. Zbirka pjesama "Labirint" svakako je korak dalje u afirmaciji ovog značajnog hrvatskog pjesnika.